{"id":10,"date":"2026-01-15T12:11:07","date_gmt":"2026-01-15T11:11:07","guid":{"rendered":"https:\/\/inobiopov.iptpo.hr\/?page_id=10"},"modified":"2026-01-15T12:16:24","modified_gmt":"2026-01-15T11:16:24","slug":"o-projektu","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/inobiopov.iptpo.hr\/?page_id=10","title":{"rendered":"O PROJEKTU"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"10\" class=\"elementor elementor-10\">\n\t\t\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-a042a78 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"a042a78\" data-element_type=\"section\" data-e-type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-e88e9ab\" data-id=\"e88e9ab\" data-element_type=\"column\" data-e-type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-9bb85f0 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"9bb85f0\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p>U Hrvatskoj se prema EUROSTAT-u u 2023. uzgajalo oko 552.000 ovaca. Kod nas se ovce uglavnom uzgajaju radi proizvodnje mesa te se oko 15% ukupne populacije uzgaja radi proizvodnje mlijeka. Ovce se stri\u017eu jednom do dva puta godi\u0161nje i to naj\u010de\u0161\u0107e zbog dobrobiti \u017eivotinja. Vuna pasmina ovaca koje se kod nas uzgajaju naj\u010de\u0161\u0107e svojom kvalitetom ne zadovoljava visoke kriterije moderne tekstilne industrije, stoga ta vune nema gotovo nikakvu gospodarsku va\u017enost.<\/p><p>Gubitak gospodarske va\u017enosti vune i neorganizirano zbrinjavanje vune \u00a0za posljedicu imaju nekontrolirano odlaganje vune u okoli\u0161 \u0161to predstavlja ekolo\u0161ki problem. U Hrvatskoj se godi\u0161nje prikupi oko 1300 tona ov\u010dje vune, ali usprkos tomu, malo je informacija o mogu\u0107nostima njezine upotrebe.<\/p><p>Problematika povezana s ov\u010djom vunom u Hrvatskoj te mogu\u0107nosti njezine upotrebe u poljodjelstvu prikazano je u radu Mio\u010d i sur. (Hrvatski veterinarski vjesnik, 2023). Va\u017eno je naglasiti kako je ov\u010dja vuna 100 % biorazgradiva te mo\u017ee poslu\u017eiti kao izvor biljnih hranjiva te pobolj\u0161iva\u010d tla u proizvodnji povr\u0107a.<\/p><p>Proizvodnja peleta od ov\u010dje vune (POV) zapo\u010dela je na podru\u010dju EU negdje oko 2000-ih godina kao odgovor na problem zbrinjavanja vune \u010dija kvaliteta nije zadovoljavala kriterije tekstilne industrije, a u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj su otvorena dva pogona za proizvodnju POV.<\/p><p>Prethodna istra\u017eivanja su pokazala da POV djeluju sli\u010dno tradicionalnim organskim gnojivima te osiguravaju usporediv prinos kod primjene na \u0161pinatu i raj\u010dici (Bradshw i Hagen, 2022, Agronomy 1210). Osim toga, primjena POV ima brojne agronomske prednosti jer su bogati du\u0161ikom, klju\u010dnim nutrijentom za rast biljaka, imaju higroskopna svojstva, \u0161to zna\u010di da mogu apsorbirati i zadr\u017eati vlagu. To poma\u017ee stabilizirati razinu vlage u tlu, potencijalno smanjuju\u0107i potrebu za \u010destim navodnjavanjem. Nadalje, peleti vune mogu polagano otpu\u0161tati hranjive tvari tijekom vremena, smanjuju\u0107i rizik od otjecanja hranjivih tvari i ispiranja u obli\u017enje vodene tokove (SARE Grant Management System, zadnji put pristupljeno 30.5.2024). Kori\u0161tenje POV uskla\u0111eno je s ciljevima Zelenog plana EU-a u jer doprinosi odr\u017eivoj poljoprivrednoj praksi, kru\u017enom gospodarstvu i smanjenju kemijskih inputa u poljoprivredi.<\/p><p>U Hrvatskoj su provedena i preliminarna istra\u017eivanja o mogu\u0107nosti direktnog kori\u0161tenja ov\u010dje vune kao mal\u010da ili dodatka u supstrat za proizvodnju biljaka, no do sada nemamo informacija o efikasnosti upotrebe POV u proizvodnji povr\u0107a.\u00a0 Sli\u010dna je situacija u EU i ostatku svijeta. Premda se temeljem sastava ov\u010dje vune i analize POV pretpostavlja kakav u\u010dinak bi peleti mogli imati na tlo i biljku, dostupne informacije su zapravo vrlo rijetke.<\/p><p>Ovim projektom se \u017eeli istra\u017eiti utjecaj dodavanja razli\u010ditih koli\u010dina POV na prinos i kakvo\u0107u povr\u0107a te mikrobiolo\u0161ku aktivnost tla. Tako\u0111er, planirano je usporediti POV s dostupnim organskim gnojivima koja se koriste u proizvodnji povr\u0107a.<\/p><p>Va\u017eno je naglasiti kako efikasnost gnojiva zna\u010dajno ovisi o tipu tla i drugim agro-ekolo\u0161kim uvjetima te se stoga namjerava provesti istra\u017eivanje na nekoliko lokacija u Hrvatskoj.<\/p><p>Rezultati projekta bit \u0107e primjenjivi na obiteljskim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom povr\u0107a, no rezultati povezani s dinamikom hranjiva u tlu te utjecaj na mikrobiolo\u0161ku aktivnost tla bit \u0107e korisni svim proizvo\u0111a\u010dima u biljnoj proizvodnji. Kori\u0161tenje organskih gnojiva dugoro\u010dno doprinosi pobolj\u0161avanju zdravlja tla i biolo\u0161koj raznolikosti te odr\u017eivijim i ekolo\u0161ki prihvatljivijim poljoprivrednim sustavima.<\/p><p>Rezultati projekta su va\u017eni i za popularizaciju upotrebe POV jer \u0107e se lak\u0161e plasirati proizvod te pospje\u0161iti otkup vune od proizvo\u0111a\u010da i smanjiti pritisak na okoli\u0161.<\/p><p><u>Doprinos projekta specifi\u010dnim ciljevima ZPP-a:<\/u><\/p><ul><li>Postizanje odr\u017eivog dohotka i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava primjenom organskih gnojiva uz osiguranje profitabilne i odr\u017eive proizvodnje povr\u0107a<\/li><li>U\u010dinkovito upravljanje tlom putem pove\u0107anja organske tvari te osiguranja povoljnijih vodo-zra\u010dnih odnosa i mikrobiolo\u0161ke aktivnosti uz bolje gospodarenje vodom u tlu<\/li><li>Proizvodnja povr\u0107a visoke nutritivno vrijednosti s minimalnim kemijskim inputima<\/li><li>Povezati dionike u sustavima istra\u017eivanja i proizvodnje te razviti modele prijenosa znanja i komunikacije izme\u0111u dionika s ciljem prijenosa tehnolo\u0161kih rje\u0161enja usmjerenih optimizaciji proizvodnje i smanjenju negativnog utjecaja na okoli\u0161 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/li><\/ul><p>Kori\u0161tenje organskih gnojiva pa tako i gnojiva od peletirane ov\u010dje vune (POV) u skladu je s ciljevima ZPP-a s fokusom na odr\u017eivu poljoprivrednu praksu i za\u0161titu okoli\u0161a. <br \/>Projekt doprinosi promicanju organske i odr\u017eive poljoprivrede jer smanjuje uporabu mineralnih gnojiva te pru\u017ea ekolo\u0161ki prihvatljiviju zamjenu za postizanje ciljanih prinosa. <br \/>U smislu za\u0161tite bioraznolikosti POV kao organsko gnojivo dugoro\u010dno doprinosi pove\u0107anju sadr\u017eaja humusa te stvara pogodne uvjete za pove\u0107anje biolo\u0161ke raznolikosti tla odnosno aktivnosti mikroorganizma. <br \/>Kori\u0161tenje ov\u010dje vune kao peleta doprinosi smanjenju otpada, odnosno kru\u017enom gospodarstvu te vezanju odnosno sekvestraciji ugljika u tlu.\u00a0<\/p><p><u>Krajnji korisnici rezultata istra\u017eivanja:<\/u><\/p><p>Krajnji korisnici projekta su poljoprivredna gospodarstva, gospodarski subjekti te svi ostali koji se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom.<\/p><p><strong>\u00a0<\/strong><\/p><p><u>Informiranje o projektu<\/u><\/p><p>Informiranje poljoprivrednika o aktivnostima na projektu provodit \u0107e se kontinuirano tijekom cijelog trajanja projekta i u tu svrhu planirane su sljede\u0107e aktivnosti:<\/p><ul><li>Online komunikacija \u2013 WEB stranice, Facebook i Instagram<\/li><li>TV , radio i tisak<\/li><li>Informativna bro\u0161ura, prezentacije, demonstracije i radionice<\/li><\/ul>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Hrvatskoj se prema EUROSTAT-u u 2023. uzgajalo oko 552.000 ovaca. Kod nas se ovce uglavnom uzgajaju radi proizvodnje mesa te se oko 15% ukupne populacije uzgaja radi proizvodnje mlijeka. Ovce se stri\u017eu jednom do dva puta godi\u0161nje i to naj\u010de\u0161\u0107e zbog dobrobiti \u017eivotinja. Vuna pasmina ovaca koje se kod nas uzgajaju naj\u010de\u0161\u0107e svojom kvalitetom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-10","page","type-page","status-publish","hentry","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/inobiopov.iptpo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/10","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/inobiopov.iptpo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/inobiopov.iptpo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inobiopov.iptpo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inobiopov.iptpo.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/inobiopov.iptpo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/10\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32,"href":"https:\/\/inobiopov.iptpo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/10\/revisions\/32"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/inobiopov.iptpo.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}